Takav zamršen sustav po kojem je jedna situacija u katastru, druga u gruntovnici, a treća na terenu, otežava i poskupljuje trgovinu nekretninama, negativno se odražava na investicijsku klimu jer kada potencijalni investitori vide koliko će im vremena i novaca trebati da riješe imovinska pitanja, nerijetko odustaju, pa je i to jedan od razloga da se projekti koje omogućava prostornoplanska dokumenatcija nisu realizirali, poput hotelsko-sportskih sadržaja na predjelu iznad Marine, ali i drugi planom predviđeni građevinski zahvati. ,

Pravnica u gradskoj upravi Patricija Sablić pojašnjava kako najveći problem proizlazi iz neusklađenosti katastra i gruntovnice. Katastar se koristi izmjerom iz 1983. godine, a gruntovnica koristi podatke iz vremena kada su se zemljišne knjige formirale, dakle još iz Austro-Ugarske: ,

– Za izmjeru koja je rađena 1983. godine bila je izdana naredba da vlasnici obilježe međe svojih parcela i to tako da se vide na aviosnimci koja je za tu namjenu rađena. Velik broj vlasnika to nije učinio, većina nije ni znala za tu izmjeru, a mnogi vlasnici ni ne žive na otoku. Cijeli projekt nije bio dobro odrađen, niti je okončan novom zemljišnom knjigom što rezultira nesređenim stanjem i teškoćama kada se krene u rješavanje vlasničkih odnosa. ,

Još od 2010. godine Grad Cres uporno od Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave traži da se ova situacija sredi i nakon upornih nastojanja i brojnih dopisa naš prijedlog je prihvaćen, navodi Patricija Sablić i naglašava kako je preduvjet uspješne, odnosno točne realizacije katastarske izmjere suradnja građana, odnosno vlasnika parcela, jer će se granice određivati sa svim vlasnicima na terenu. ,

Tvrtka Geoprojekt imat će pune ruke posla jer na terenu od Gavze do Pišća, na površini 341 hektar trebat će napraviti izmjeru 5.919 čestica, koji su u vlasništvu nekoliko puta više osoba. ,

Na prostoru predviđenom za izmjeru nalazi se 1.880 objekata, a izmjera obuhvaća veću površinu od one koja je u građevinskoj zoni, budući građevinski dio od ukupno 341, čini 186 hektara. Iako postoji zakonska mogućnost da dio troška snose vlasnici parcela, odluka je da će dio koji podmiruje Grad, a to je 40 posto ukupnog iznosa, u cijelosti biti podmiren iz gradskog proračuna. Za ovu godinu u proračunu je za tu namjenu planirano 150 tisuća. Gradonačelnik Kristijan Jurjako ističe veliku važnost ovog projekta jer je čisto stanje u zemljišnim knjigama preduvjet realizacije razvojnih projekata i pokretanja tržišta nekretnina, a najveću korist od nove izmjere imat će stanovnici Cresa te će se za njih organizirati prezentacije budući će upravo o njihovom uključivanju ovisiti uspješno okončanje izmjere i usklađivanje stanja u gruntovnici, katastru i na terenu.

(Ira CUPAĆ MARKOVIĆ, Novi List, 8.3.2013.)